| Siraj-ud-daulah, bengalski nabob (guverner) ponovno zaposijeda Fort William i Kalkutu, koje je okupirala East India Company. |
Britanske trupe zauzimaju Kalkutu u Indiji. |
Ukidanje ropstva za domorodačko stanovništvo u portugalskim kolonijama Južne Amerike. |
Otvara se Britanski muzej u Londonu. |
Isusovački red se protjeruje iz Portugala. |
Osniva se Bavarska akademija nauka. |
Britanska okupacija Gvadalupe koja traje do 1763. |
Gerhard van Swieten postaje predsjednik Dvorske komisije za cenzuru knjiga u Beču. |
Osnivanje Abu Dhabija, danas glavnog grada Ujedinjenih Arapskih Emirata. |
U Londonu se osniva Register of Shipping, kao prvo udruženje osiguravajućih zavoda. |
Početak industrijske revolucije (juriš na strojeve) u Engleskoj. |
Osnivanje Državnog vijeća za koordinaciju Ujedinjene dvorske kancelarije, Državne kancelarije, Vrhovne pravosudne instance, Dvorske komore, Dvorske računovodstvene komore i Dvorskog ratnog vijeća u Beču. |
Tackey predvodi jednu od najmasovnijih pobuna robova u Port Maria Jamaica, nakon koje je egzekutirano 400 crnih pobunjenika. |
Queen Cubah predvodi pobunu porobljenih Afrikanaca na Jamajci. |
Teatar Kärntnertor uništava požar, u kojem ginu dvije osobe. Nakon renoviranja je 1763. otvoren kao „Carski dvorski teatar“. |
Osnivanje „Njemačkog društva“ u Beču (Sonnenfels, Riegger, Klemm). |
Početak jezične reforme u Austriji. |
Francuske trupe na Njufaundlendu kapituliraju pred Britancima. |
Katarina Velika postaje ruska carica. |
Engleske trupe okupiraju Havannu. |
Willibald von Gluck piše Orfej i Euridika, prvu italijansku reformsku operu (jednostavnost, istinitost i prirodnost izraza). |
Potpisivanje tzv. mirovnog ugovora Saramaka između Saramaka Marona i holandske kolonijalne vlade u Surinamu. |
Umire Dorothea Erxleben, prva žena koja je na univerzitetu u Njemačkoj položila doktorski ispit iz medicine. |
Pontiac predvodi pobunu protiv britanske kolonijalne vladavine, baziranu na širokoj koaliciji američkih domorodaca (koja obuhvata Seneca, Wyandots, Delawares, Shawnee, Miami, Ottawa i druge nacije). |
Pariskim ugovorom okončani su sedmogodišnji rat u Evropi i i britansko-francuski rat u Sjevernoj Americi. Pruska zadržava Šleziju, Velika Britanija dobija velike dijelove Kanade (Pariski mir), Grenadu, Dominicu, St. Vincent i Tobago. |
Poslije Bahie, glavni grad Brazila postaje Rio de Janeiro. |
„Kraljevsko-pruska generalna školska regulativa“ donosi odredbu o osmogodišnjem trajanju osnovne škole. |
Rusija do 1766. godine prima 23.000 takozvanih Nijemaca sa Volge. |
Katarina II. kupuje 250 slika u Evropi i tako osniva današnji muzej Ermitaž u Sankt Petersburgu. |
U Velikoj Britaniji se uvode novi poreski i carinski zakoni. |
Zabrana oduzimanja zemlje od seljaka u Pruskoj. |
Progon isusovaca iz Francuske. |
Osnivanje „Bach-Abel-koncerata“ u Londonu (zamah javnog koncertiranja). |
Joseph II. postaje njemački car. |
Ustanak gladnih u Londonu. |
Pod francuskim uticajem započinje izvođenje njemačkih komada s pjevanjem u Leipzigu. |
Rođenje Claire Lacombe, glumice i feminističke revolucionarke, koja sa Pauline Léon u maju 1793. u Parizu osniva Club des Citoyennes Républicaines Révolutionaire (Klub revolucionarnih republikanskih građanki). Naoružane „revolucionarne republikanke“ nose pantalone, nacionalnu kokardu i jakobinsku kapu, zahtijevaju pravo glasa za žene i zbog prijetećeg rata propagiraju formiranje „vojske amazonki“, kao i strogo suzbijanje domaćih neprijatelja revolucije. |
Joseph II. otvara za narod carsko lovište Prater. Na dan otvaranja uhvaćena su, uhapšena i osuđena 102 para homoseksualaca. |
Zabrana organiziranja procesa protiv vještica u Austriji. |
Nemiri među seljacima u Šleziji. |
Rođenje francuske spisateljice i filozofa, Anne Louise Germaine de Staël, koja kasnije učestvuje u Francuskoj revoluciji i osniva i vodi Stranku konstitucionalista. |
Karl III. naređuje progon isusovaca iz same Španije kao i sa njenih američkih posjeda. |
Pegu (danas Myanmar) nakon jednogodišnje opsade osvaja Ayutthaya, glavni grad istoimenog kraljevstva Taja, i skoro ga potpuno razara. |
U Habsburškoj monarhiji započinju državno-crkvene reforme: zabranjuje se izdavanje crkvenih ukaza bez državnog odobrenja, iz krivičnog zakonika se briše hereza kao zločin. |
Početak regulisanja rada zemljoradnika i kmetova u Habsburškoj monarhiji. |
Izlazi prvi tom prvog izdanja Encyclopædia Britannica. |
Počinje rusko-turski rat. |
Joseph von Sonnenfels objavljuje Pisma o bečkoj pozornici. |
Uvodi se novi jedinstveni pravilnik o radu kaznenih sudova Nemesis Theresiana. |
Ukidanje poreske slobode za sveštenstvo u Austriji. |
Rođenje Napoleona Bonaparte (smrt 1821). |
Početak numerisanja kuća u Beču (Konskripcija duša) u cilju olakšavanja razrezivanja poreza i regrutacije (završeno u aprilu 1771.). „Lokalna komisija“, koju sačinjavaju sedmorica muškaraca, obilazi grad, numeriše kuće, ispituje stanovnike i upisuje odgovore u štampane obrasce. |
James Cook za englesku krunu osvaja istočnu obalu Australije. |
Joseph Cugnot pronalazi vozilo na parni pogon koje važi kao preteča automobila. |
Osnivanjem „Duhovničke dvorske komore“. Nastavlja se (terezijanska) crkvena reforma. |
Velika glad u Češkoj 1771.-1772. |
Prvi koraci ka uvođenju opšte obaveze posjećivanja osnovne škole u Austriji. |
Osnivanje Bečke normalne škole (Zavod za školovanje nastavnika). |
Ukidanje manastirskog zatvora. |
Osnivanje Bečkog društva tonskih umjetnika. |
Prva podjela Poljske između Austrije, Pruske i Rusije; Austrija dobija Galiciju. |
Ukidanje inkvizicije u Francuskoj. |
Rat Marona u Surinamu. |
Moskva: početak velikog ustanka ruskih seljaka protiv represivnih državnih mjera, koji pod vođstvom donskog Kozaka Jemeljana Ivanoviča Purgačova traje do 1775. godine. |
U Londonu izlazi knjiga Poems on various subjects, religious and moral 19-godišnje robinje Phillis Wheatley, koja je rođena u Senegalu, a to doba živi u Bostonu, Massachusetts. Smatra se prvom Afrikankom koja je objavila knjigu u Evropi. |
Papa Clemens XIV ukida Isusovački red. |
Transformacija Bečkog univerziteta u državnu obrazovnu ustanovu. |
Joseph Priestley otkriva kiseonik. |
Rusko-turski rat se završava pobjedom Rusa pod vladavinom Katarine Velike. |
Zabrana Isusovačkog reda u Austriji. |
Osnivanje Dvorske studijske komisije u Beču. |
„Školski pravilnik“ opata Ignaza Felbingera (mogućnost sveobuhvatnijeg opismenjavanja). |
Pestalozzi osniva „Zavod za siromašne“ (radnu školu) u Ifertenu. |
Ukaz protiv rada konobarica u bečkim krčmama. |
Ustanak gladnih u Francuskoj. |
Sjevernoamerički Rat za nezavisnost protiv Engleske (do 1783.). |
George Washington, plantažer iz Virginie, izabran je za vrhovnog komandanta kontinentalne vojske. |
James Watt pronalazi parnu mašinu. |
Revolti seljaka u Češkoj. |
Regulisanje rada seljaka u Češkoj. |
Ukidanje unutrašnjih carina u Habsburškoj monarhiji (sa izuzetkom Mađarske). |
Širenje uticaja putujućih operskih i glumačkih družina. |
Pobuna Stonoa (do 1783.): smatra se najvećim ustankom afričkih robova u jednoj američkoj koloniji prije američkog Rata za nezavisnost. |
Osnivanje Centralnog policijskog ureda sa komesarijatima pod vladavinom Marie Theresie u Beču. |
Osnivanje Reda iluminata u Ingolstadtu. |
Prvo evropsko naselje u San Franciscu. |
4. juli: potpisivanje Povelje o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država. |
Adam Smith objavljuje djelo Blagostanje nacija. |
Proglašavanje ljudskih prava. |
Potpuno se ukida smrtna kazna u Austriji, što je poznato samo sudovima, ali ne i stanovništvu. |
Ukidanje mučenja. |
Prvi radnički sindikat u Engleskoj. |
Ukidanje Indeksa zabranjenih knjiga. |
Gottfried van Swieten postaje upravnik Dvorske biblioteke. |
Rođena vazduhoplovka Sophie Blanchard. |
Rođena Nandi, kraljica zemlje Zulua, majka Shaka Zulua. |
Protestantima se dozvoljava pristup svjetovnim doktorskim titulama. |
Izlazi prvi broj Neue Zürcher Zeitung. |
Gotthold Ephraim Lessing objavljuje Vaspitanje ljudskog roda. |
Izbija najveći ustanak starosedjelaca pod vođstvom José María Condorcanquía, koji uzima titulu posljednjeg vladara Inka Túpac Amaru. Obuhvaćeni su veliki dijelovi današnjeg Perua, Ekvadora, Bolivije i Sjeverne Argentine. |
Uvođenje „Podaničkog patenta“ (ukidanje kmetstva). |
Osniva se Los Angeles. |
Otvara se „Theater an der Leopoldstadt“. |
Reforme cara Josepha II: Osnovna pravila novog zakonodavstva o cenzuri, dozvoljava se štampanje inostranih knjiga i novina, „Dekret o cenzuri“ (proširuje se sloboda štampe), „Ukaz o toleranciji“, dekret protiv „misaonih redova“, ukidanje 400 manastira do 1782. |
Gottfried van Swieten postaje predsjednik Dvorske komisije za studiranje. |
Angelo Soliman postaje član te godine osnovane bečke masonske lože „Za istinsku slogu“. |
Elizabeth Freeman (alias „Mum Bett“ ili „Mumbet“) podnosi tužbu protiv svog robovlasnika, traži slobodu i dobija proces. Ovaj zapaženi proces je jedan u nizu sličnih, kojima su afrički Amerikanci zahtijevali slobodu pozivajući se na Ustav, što je konačno doprinijelo ukidanju robovlasništva u Massachusettsu. |
Početak „Augarten koncerata“. |
Kralj Rama I. osniva Bangkok i proglašava ga glavnim gradom Kraljevine Siam (danas Thailand). |
Kao slijedeća mjera centralizacije osniva se Ujedinjena dvorska kancelarija za opštu političku i finansijsku upravu habsburških zemalja sa izuzetkom Mađarske. |
Joseph II reformira pravosuđe i naglašava značaj javnog izvršavanja kazni u svhu zastrašivanja. |
Grof Pergen započinje sa reorganizacijim policije. |
Židovima se dozvoljava studiranje na univerzitetu. |
Osniva se Dvorska komisija za studiranje i cenzuru pod vođstvom Gottfrieda van Swietena. |
Za bespravno štampanje kopija knjiga preporučuje se navođenje izmišljenih mjsta štampanja. |
Osniva se „Leopoldstädter Theater“ (za komade s pjevanjem i lokalne lakrdije). |
Uvodi se gradsko činovništvo za Beč (magistrati). |
Završava se američki Rat za nezavisnost. Engleska priznaje nezavisnosti SAD. |
Francuska ustupa Velikoj Britaniji ostrvo Dominica. |
Otvara se Opšta bolnica u Beču. |
Kažnjavaju se „Drski“ (pobunjenici) u Češkoj. |
Pastirska poslanica Josepha II (opomena državnim činovnicima na obavezu lojalnosti). |
Joseph II uvodi Građanski zakonik i novi sudski pravilnik. Dovršava se novi indeks (900 umjesto do tada 5000 naslova). |
U Beču izlaze prve grčke novine. |
Prvo izvođenje drame Spletka i ljubav – jedna građanska tragedija Friedricha Schillera u Frankfurtu na Maini. |
Joseph II. uvodi zabranu iseljavanja, zabranu uvoza strane robe, pogrebni patent i jezički patent (uvođenje njemačkog kao službenog jezika u čitavoj monarhiji propada nakon snažnog otpora Mađarske i Belgije). |
Organ cenzure u Beču odustaje od planiranog suzbijanja štamparske djelatnosti. Protesti na njemačkom govornom području zbog Trattnerove prakse bespravnog štampanja (krađa duhovne svojine). |
Händelova svečanost u Londonu (zasniva tradiciju muzičkih svečanosti). |
Friedrich Veliki i George Washington potpisuju ugovor o miru i prijateljstvu, čiju osnovu predstavlja prusko priznavanje 13 odnedavno nezavisnih država SAD. Novost za ovakve ugovore je predstavljalo zahtijevanje dvojice državnika kao nosilaca izvršne vlasti u svojim zemljama, da se ratni zarobljenici tretiraju na poseban i humani način što su i potpisali. |
Ukida se staleški ustav Mađarske. |
Prvi očigledni udarci za jozefinističke reforme: djelimično se ukida pogrebni patent, kojim je zahtijevana štedljivost prilikom sahranjivanja. U Austriji se uvodi masonski patent (obaveza prijavljivanja skupova, liste članova), što između ostalog dovodi i do ukidanja lože Angela Solimana „Za istinsku slogu“. |
Rođena Anna Wheeler, irska feministkinja i filozof. |
Ustanak gladnih u Madridu. |
Ustanak gladnih u Londonu. |
Izlazi prvi dio Jozefinističkog zakonika. Joseph II, svjesno ignorira pravne norme naredivši u cilju zastrašivanja izuzetno brutalno javno pogubljenje zločinca Zahlheima (30.000 gledatelja). |
Pokušaj proširenja jozefinističkih reformi na Belgiju. |
Stvaranje tajne policije pod vođstvom grofa Pergena (ideološko uhođenje, nemiri). |
Spisi o masonskom patentu. |
U mnogim mjestima se osnivaju kase za penzionere, udovice i siročad; začeci solidarnog socijalnog osiguranja muzičara. |
Osnivaju se SAD i potpisuje američki Ustav. |
Uvodi se prvi patentni zakon za Francusku. |
Otvara se „Theater an der Wieden“. |
Izlazi knjiga His Thoughts and Sentiments on the Evil of Slavery Quobna Ottobaha Cugoanosa koji je rođen u Gani i u ropstvo odveden sa 13 godina, koja se smatra elokventnim pamfletom za neposredno ukidanje ropstva. |
Vojvoda Karl Eugen von Württemberg iznajmljuje holandsko-istočnoindijskoj kompaniji rtski regiment, sastavljen od njegovih podanika. |
Objavljuju se jozefinistički krivični zakoni. |
Početak nemira u Belgiji. |
Poskupljenja u Beču. |
U Mađarskoj raste otpor zbog premjeravanje zemlje koje je naredila Habsburška monarhija. |
Pripreme za takozvani Turski rat. |
U Bavarskoj se objavljuju Spisi iluminata. |
Etablira se Sierra Leone; oslobođeni robovi iz Amerike i Engleske naseljavaju se u novoosnovanom Freetownu. |
Ustanak gladnih u Beču, izazvan ogromnim rastom cijena i privrednim teškoćama uzrokovanih ratom. Posebno su pogođeni zanatlije i nadničari. Juriša se na pekarske radnje koje se pljačkaju. |
Prvo izdanje lista The Times. |
U Australiji se iskrcavaju prvi britanski zarobljenici. |
Izlazi O ophođenju sa ljudima Adolpha Freiherra Kniggea. |
Agrarna reforma u Danskoj. Ukida se kmetstvo za seljake. |
U Parizu se osniva „Societé des amis des noirs“. |
Otvara se „Theater in der Josefstadt“. |
Pemulwuy, najpoznatiji aboridžinski borac protiv britanskog ugnjetavanja, od 1788. do 1802. predvodi gerilski rat protiv britanskih „naseljenika“. |
Katastrofalni neuspjesi Josepha II. u takozvanom Turskom ratu. |
U Francuskoj se u političkim brošurama zahtijevaju sloboda i jednakost. |
14. juli, Pariz, juriš na Bastilju. |
26. avgust, Pariz, Povelja o ljudskim i građanskim pravima. |
5. oktobar, Pariz, pohod Parižanki na Versailles. |
Izlazi biografija Olaudaha Equianosa (poznatog i kao Gustavus Vassa) o njegovom djetinjstvu u Istočnoj Nigeriji do porobljavanja, koja postaje bestseler i može se i danas nabaviti. |
Washington postaje prvi predsjednik SAD. |
General Laudon osvaja Beograd. |
Ponovo se uvodi preventivna cenzura. |
Radi pojačavanja svojih zahtjeva robovi se tokom ustanka u San Domingu (današnji Haiti) između ostalog pozivaju i na Francusku revoluciju. |
Ukidanje plemstva u Francuskoj. |
Revolt Vincent Oge u San Domingu. |
Stalni parlamenti u svim austrijskim pokrajinama. |
U Francuskoj se komponuju opere, kantate, horska djela i marševi za revolucionarne svečanosti, dijelom kao muzika za izvođenje na otvorenom (Gossec, Méhul, Grétry, Lesueur). |
San Domingo: Ustanak robova pod vođstvom Toussainta L'Ouverturea i Jean-Jacquesa Dessalinesa označio je početak revolucije i ratova za nezavisnost kasnijeg Haitija. |
Poljski ustav od 3. maja je prvi pisani, demokratski ustav Evrope. |
Olympe de Gouges: Povelja o pravima žene i građanke (Déclaration des Droits de la Femme et de la Citoyenne). |
Mir između Turske i Austrije. |
Andreas Riedel, vođa bečkih jakobinaca, predaje caru Leopoldu II. prijedloge za ustav. |